Prioriteti

Interreg program VI-A Mađarska – Hrvatska 2021. – 2027. usmjeren je na produbljivanje i, u najvećoj mogućoj mjeri, proširenje opsega suradnje i umrežavanja, oslanjajući se na uspješne rezultate već uspostavljenih i provjerenih oblika suradnje. Kako bi ostvario taj cilj, Program stvara povoljnije uvjete i pruža potporu ključnim dionicima programskog područja kroz pet prioriteta i pripadajuće specifične ciljeve, koji su prepoznati kao instrumenti zajedničkog strateškog razvoja regije.

Specifični cilj 1.3 – Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova te stvaranje radnih mjesta u MSP-ovima, među ostalim putem produktivnih ulaganja

Potrebno je dodatno ojačati komplementarnu poslovnu suradnju malih i srednjih poduzeća s obje strane granice, s naglaskom na zajednički nastup na međusobnim i trećim tržištima. Poslovna suradnja MSP-ova trebala bi pozitivno utjecati na njihovu konkurentnost, stvaranje dodane vrijednosti te poboljšanje stanja na tržištu rada.

S obzirom na razmjerno nisku razinu inovacijskih kapaciteta poduzetničkog sektora, potrebno je poticati suradnju MSP-ova iz programskog područja u razvoju inovativnih proizvoda, usluga i tehnologija. U takvim zajedničkim inovacijskim projektima, partnerska poduzeća trebaju imati komplementarne uloge, uz jasno definiranu podjelu zadataka u skladu sa svojim stručnim kompetencijama. Zajedničke inovacijske aktivnosti i poslovnu suradnju MSP-ova u programskom području potrebno je poduprijeti uključivanjem relevantnih organizacija za poslovnu potporu te istraživanje i razvoj, prvenstveno u pripremi i razvoju prekograničnih projekata.

Ovaj se prioritet u cijelosti provodi kroz Operaciju od strateške važnosti, koja djeluje kao krovni projekt te putem svojih neprofitnih teritorijalnih partnera pruža usluge povezivanja poduzeća (matchmaking) i stručnu potporu MSP-ovima. Glavninu razvojnih aktivnosti provodit će sama mala i srednja poduzeća odabrana putem otvorenih poziva na dostavu projektnih prijedloga.

Specifični cilj 2.1 – Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova

Iako je povećanje udjela obnovljivih izvora energije pozitivan trend, potrebno je poduzeti dodatne korake kako bi se taj razvoj nastavio, oslanjajući se na lokalne potencijale obnovljivih izvora energije. Na programskom području osobito su izraženi potencijali solarne i geotermalne energije, koji mogu poslužiti kao temelj budućih projekata. Potrebno je poticati suradnju te razmjenu znanja i iskustava u području energetske učinkovitosti zgrada javne namjene, poslovnih objekata i kućanstava, kao i korištenja obnovljivih izvora energije.

Potporu treba usmjeriti i na inicijative kojima se povećava svijest stanovništva i gospodarstva o racionalnom korištenju energije te problemu energetskog siromaštva. Aktivnosti suradnje mogu uključivati zajedničke teritorijalne analize radi utvrđivanja i promicanja primjene lokalnih primjera dobre prakse, izradu smjernica za optimalne intervencije, pripremu i provedbu zajedničkih niskougljičnih strategija i inovativnih inicijativa od prekograničnog značaja, provedbu aktivnosti podizanja svijesti i diseminacije rezultata te pripremu povezanih pilot-ulaganja manjeg opsega.

Specifični cilj 2.4 – Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanje rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima

Potrebno je poticati suradnju na projektima zelenog i plavog korištenja zemljišta, poboljšanje stanja vodnih tijela, zaštite okoliša i prirode, povezivanje staništa, obnovu prirodnih staništa (močvarnih područja i mrtvaja), primjenu rješenja temeljenih na prirodi (nature-based solutions), mjere prirodnog zadržavanja voda te upravljanje invazivnim vrstama.

Potporu je potrebno pružiti i zajednički razvijenim aktivnostima usmjerenima na bolje razumijevanje budućih učinaka mjera zaštite od poplava, uključujući procjene ekološkog stanja, istraživanja, izradu planova i procjene utjecaja na okoliš, kao i provedbi intervencija koje doprinose ublažavanju posljedica klimatskih promjena.

Uz projekte koji uključuju ulaganja, potrebno je podupirati i zajedničke inicijative usmjerene na izradu planova održive energije i klimatskog djelovanja, razmjenu znanja o očuvanju bioraznolikosti, ublažavanje klimatskih promjena i upravljanje katastrofama te aktivnosti podizanja svijesti o zaštiti okoliša, uključujući čiste tehnologije, kružno gospodarstvo u području gospodarenja otpadom, očuvanje bioraznolikosti i smanjenje onečišćenja.

Specifični cilj 3.2 – Razvoj i poboljšanje održive, klimatski otporne, inteligentne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti, uključujući poboljšani pristup TEN-T-u i prekograničnu mobilnost

Potrebno je poduprijeti razvoj cestovnih veza koje će omogućiti bolje povezivanje izoliranih perifernih područja i susjednih zajednica te osigurati brži i kvalitetniji pristup transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) i ostaloj glavnoj cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi.

Planirane aktivnosti uključuju izgradnju lokalnih cestovnih dionica Sárok – Kneževo – Popovac i Zákány – Gotalovo, kao i pripremu projektne i tehničke dokumentacije za izgradnju mosta Murakeresztúr – Kotoriba.

Ove će aktivnosti olakšati prekogranično kretanje ljudi i robe, potaknuti trgovinu i gospodarski rast te doprinijeti ostvarivanju ciljeva utvrđenih u Deklaraciji o namjeri jačanja gospodarske suradnje i prometne povezanosti pograničnih područja Republike Hrvatske i Mađarske.

Istodobno, skraćivanje vremena putovanja između dviju država pridonijet će većoj društvenoj povezanosti stanovništva pograničnag područja, smanjenju troškova putovanja i emisija CO₂ te ostvarivanju ciljeva europskog zelenog plana. Ovaj se prioritet provodi isključivo putem Operacija od strateške važnosti, koje program odabire kroz ograničene pozive na dostavu projektnih prijedloga.

Specifični cilj 4.2 – Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu

Produktivnost rada u programskom području i dalje zaostaje za prosjekom Europske unije, a istodobno je prisutna izražena neusklađenost između kompetencija radne snage i potreba tržišta rada. Takvo stanje u velikoj je mjeri posljedica nedovoljne usklađenosti obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva, odnosno nerazmjera između obrazovne ponude i potražnje na tržištu rada.

Iako na programskom području djeluju visokoškolske ustanove koje nude širok spektar studijskih programa, kontinuirani pad broja studenata negativno utječe na konkurentnost regije. Stoga je potrebno dodatno uskladiti visoko obrazovanje s potrebama tržišta rada. Jednako tako, sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nije u dovoljnoj mjeri prilagođen potrebama poslodavaca te ga je potrebno bolje usmjeriti prema zahtjevima tržišta rada.

Sudjelovanje odraslih u programima obrazovanja također je razmjerno nisko, što nije u skladu s načelima cjeloživotnog učenja.

Radi povećanja konkurentnosti obrazovnog sustava i promicanja cjeloživotnog učenja, potrebno je jačati sve razine obrazovanja kroz zajedničke projekte obrazovnih ustanova s obje strane granice. To uključuje razvoj zajedničkih kurikuluma, uvođenje novih programa osposobljavanja, razmjenu primjera dobre prakse u provedbi obrazovnih programa, potporu ulaganjima manjeg opsega u obrazovnu infrastrukturu te primjenu alata za obrazovanje na daljinu i putem interneta.

Specifični cilj 4.6 – Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama

Odredišta koja nude boravak u prirodnom okruženju i nisu opterećena velikim brojem posjetitelja postaju sve privlačnija. Ovaj je trend dodatno naglašen tijekom pandemije bolesti COVID-19.

U skladu s navedenim trendovima potrebno je koordinirano razvijati turističku infrastrukturu i usluge, uz puno poštovanje načela zaštite prirode te oslanjanje na lokalnu prirodnu i kulturnu baštinu.

Poseban naglasak treba staviti na razvoj i promociju turističkih atrakcija, zelenu mobilnost (biciklizam, pješačenje, vožnju kajacima i kanuima), bolje fizičko povezivanje turističkih lokaliteta, razvoj infrastrukture za aktivni i sportski turizam te infrastrukture povezane s kulturnim turizmom.

Istodobno je potrebno dodatno jačati postojeće prepoznatljive turističke brendove, poput UNESCO-ova Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav, EuroVelo 13 i Europske Amazone (Amazon of Europe), kako bi se stvorili jedinstveni i konkurentni turistički proizvodi. Takav pristup doprinosi povećanju prihoda lokalnog stanovništva, jačanju njihove socijalne uključenosti te razvoju lokalnog gospodarstva.

Specifični cilj ISO6.2 – Povećanje učinkovitosti javne uprave s pomoću promicanja pravne i administrativne suradnje te suradnje između građana, aktera civilnog društva i institucija, osobito s ciljem rješavanja pravnih i drugih prepreka u pograničnim regijama

Unatoč dugoj zajedničkoj povijesti, sustavi javne uprave i upravljanja u dvjema državama pokazuju značajne razlike. Uloga jedinica lokalne samouprave u velikoj je mjeri usporediva, dok su uloga županijskih institucija i državne razine vlasti različito uređene. U objema državama gradovi koji obavljaju središnje funkcije imaju ključnu ulogu u regionalnom razvoju.

S obzirom na razmjerno nizak stupanj teritorijalne integracije dviju strana programskog područja, potrebno je jačati tematsku suradnju dionika teritorijalnog upravljanja, kako javnih tako i privatnih neprofitnih organizacija, u različitim područjima djelovanja. Takva suradnja treba biti usmjerena na prepoznavanje pravnih i administrativnih prepreka, razmjenu iskustava, pronalaženje rješenja za postojeće izazove, poticanje digitalizacije, prijenos primjera dobre prakse te pripremu budućih zajedničkih projekata.

Specifični cilj ISO6.3 – Izgradnja uzajamnog povjerenja, osobito poticanjem djelovanja „od građana za građane”

Pograničnu regiju tradicionalno obilježavaju dobri i partnerski odnosi između dviju država. Jedinice lokalne samouprave te organizacije civilnog društva i kulturne ustanove već dugi niz godina aktivno sudjeluju u prekograničnoj suradnji. Posebno važnu ulogu imaju organizacije nacionalnih manjina koje značajno doprinose povezivanju zajednica s obje strane granice. Njihovo djelovanje obuhvaća područja kulture, obrazovanja i sporta.

Radi daljnje izgradnje međusobnog povjerenja potrebno je podupirati kulturnu razmjenu i međukulturni dijalog kroz aktivnosti organizacija civilnoga društva koje djeluju u području kulture, sporta, rada s mladima i zaštite prava nacionalnih manjina.

Potpora obuhvaća organizaciju zajedničkih događanja te provedbu zajedničkih inicijativa koje doprinose jačanju međusobnog razumijevanja, društvene povezanosti i dugoročne prekogranične suradnje.